Sapun i voda skoro za polovinu smanjuju vjerovatnost obolijevanja od prehlade. Na neočišćenim kvakama, tastaturama, bankomatima i telefonskim slušalicama virusi mogu preživjeti i po sedam dana, a na neopranim rukama najmanje tri sata.
Nos i usta
Ako nam je koji virus ušao u nos, usta ili oči, jer smo kod higijene bili površni ili zato što je neko kihnuo u nas, naša najbolja odbrana je snažan imunološki sistem. Oboljet ćemo tek kada on zakaže. Naravno da je najpametnije spriječiti virusu put već na prvoj stanici! A kako postupiti ako već kišemo i šmrcamo?
Operimo ruke čak i onda kad nam se čini da su čiste. Ako samo 10 sekundi temeljito peremo ruke, odstranit će se čak 99 posto virusa, a za najučinkovitiju zaštitu perimo i sapunajmo ruke 20 sekundi. Zatim ih isperimo i osušimo papirnatim peškirom te njime zatvorimo slavinu.
Preporučujemo da u javnim toaletima papirnatim peškirom otvorite i zatvorite vrata te ugasite svjetlo. Za pranje je primjeren bilo kakav sapun, jer svi sapuni ispiru viruse s kože, ali ih nijedan ne uništava tek tako.
Redovno vježbanje
Redovno vježbanje potiče imunološki sistem, i to tako jako da rekreativni sportisti koji vježbaju četiri puta sedmično, u godini imaju čak četvrtinu manje prehlada nego ljudi koji se skoro nimalo ne kreću. Ali, pazite, u sportu nije dobro pretjerivati.
Utvrđeno je, naime, da, ako sedmično potrošimo više od 3.000 kalorija zbog vježbanja, imunološki sistem slabi umjesto da jača. Dovoljna je i živahna šetnja pet puta sedmično od po 30 minuta. Slušajmo svoje tijelo i vježbajmo zbog užitka.
Više manjih obroka
Dobrom radu imunološkog sistema najviše ćemo doprinijeti uravnoteženom prehranom, bogatom lokalno proizvedenim voćem i povrćem.
Jedite više manjih obroka češće nego kada ste zdravi. Zapamtite da oči igraju veliku ulogu u poticanju apetita. Ako pred vama stoji tanjir koji je prepun, vjerovatno neće izgledati privlačno ako ne možete jesti. Podijelite hranu u manje obroke, jer ćete tako više pojesti. Jedite namirnice kao što su orašasti plodovi, jogurt ili svježe voće i povrće.
Šta ako je gripa
Ako smo prehlađeni, onda nas, osim kihanja i kašljanja, odnosno prehlade, boli i grlo, a tjelesna temperatura samo je lagano, ako i uopće povišena. Ako nas, međutim, trese groznica, bole mišići i skroz smo na kraju snaga, onda imamo gripu. Za svaki slučaj moramo posjetiti ljekara te provjeriti da nismo možda dobili bakterijsku infekciju.
Cijeđeni sokovi
Kako bi se izbacili toksini iz limfnog sistema, treba piti što više tekućine, ponajviše vode i čaja. U tu svrhu stručnjaci posebno preporučuju cijeđene sokove, pogotovo tokom sezone zimskih prehlada i gripe. Sokove možete napraviti od raznog povrća i povrća (peršun, brokula, mrkva, jabuka, blitva, krastavac, limun…).
Bijeli luk
U bijelom lukom nalazi se više od 100 biološki aktivnih tvari, uključujući i jedinstvene spojeve sumpora, od kojih su neki ključni u jačanju imuniteta. Sok sirovog bijelog luka učinkovit je u dezinfekciji manjih rana.
Ako vam problem zadaje atletsko stopalo, namažite kritična mjesta zgnječenim sirovim bijelim lukom, on je djelotvorniji u borbi protiv gljivica od mnogih poznatih farmaceutskih preparata. Bijeli luk pomoći će vam u borbi protiv gripe i prehlade.
Jogurt i kefir
Uravnotežena crijevna flora ključna je za zdravlje organizma. Naučnici se danas sve više slažu s tim da imunitet počinje u crijevima.
Dobre bakterije štite nas od gripe i prehlade, artritisa, alergije, astme, čak i od nekolikih vrsta raka.
Jogurt, kefir i kiseli kupus najbogatiji su prirodni izvori probiotika. Možete nabaviti i već gotove probiotike u kapsulama ili prahu. Da biste ojačali imunitet, redovno unosite probiotičke bakterije u organizam. Kombinirajte ih u svakodnevnoj prehrani i zdravlje će vam biti neizmjerno zahvalno.