Na Sveučilištu Macquarie u Australiji tim znanstvenika istražio je koliko je za nas bitno što jedemo za doručak, a pokušali su i naći odgovor na pitanje 'Kako taj obrok utječe na stanje cijelog organizma?'.
Rezultati su iznenadili i voditelje 'studije o doručku' koji su shvatili da su posljedice započinjanja dana 'lošom', tj. nezdravom, hranom gotovo pa katastrofalne za svakog pojedinca.
Naime, otkriveno je da doručak s velikim udjelom masnoća i/ili šećera, nakon samo četiri dana konzumacije, na ljudskom mozgu može prouzročiti ozbiljne promjene.
Te se promjene odnose na sposobnost učenja novih činjenica i pamćenja općenito; sposobnosti nakon samo četiri dana nezdravog doručka rapidno opadaju, a mozak propada slično kako s vremenom propada kod npr. pretilih ljudi. Istraživanje je napravljeno na uzorku od 102 zdrave osobe normalne kilaže; pola njih je četiri dana uzastopno doručkovalo hranu bogatu lošim masnoćama i šećerom, dok je druga polovica kroz isti vremenski period za doručak jela nešto zdravije namirnice, manje zasićene šećerom i mastima.
Konkretno, prva je grupa doručkovala tostirani sendvič i čokoladni milkshake, a druga hranjiviju i zdraviju verziju istog doručka, ili samo pola porcije nezdravog. Obje su grupe prvi i zadnji, četvrti dan, rješavale testove da im se provjere sposobnosti pamćenja i učenja. Rezultati su pokazali da je prva skupina, koja je doručkovala puno masnoća i šećera, na testovima nakon četiri dana pokazala značajno gore rezultate od druge grupe - a slične su testove pojedinci iz prve grupe riješili i znatno lošije nego samo četiri dana prije...
Krvnim je pretragama dokazano i da je kod ljudi iz prve grupe nezdravi doručak doveo do značajnog porasta glukoze u krvi, što je utjecalo na opadanje kognitivnih funkcija. - Promjena razine glukoze u krvi može ugroziti cijeli metabolizam.
Tada mozak često počinje primati pogrešne signale o razini inzulina u krvi - objasnio je voditelj istraživanja pri Sveučilištu u Sidneyu, Dominic Tran. Druga zanimljivost koja je proizašla iz ove studije, inače objavljene i u znanstvenim časopisima 'PLOS One' i 'The American Journal of Clinical Nutrition', je spoznaja da se kod onih koji su doručkovali nezdravo smanjila i sposobnost da uopće razlikuju stanje gladi i sitosti.
Pretpostavlja se da to ima veze s hipokampusom, dijelom mozga u temporalnom režnju koji kontrolira i nivo šećera u krvi, a koji, kako je već prije pokazalo jedno istraživanje sa Sveučilišta u Oxfordu, očito djeluje i na apetit.
Ukratko, ovim je istraživanjem potvrđeno da, inače zdravim odraslim osobama koje za doručak jedu hranu s visokim udjelom masnoća, nakon samo pet dana 'lošeg' doručka pažnja, koncentracija i pamćenje drastično počinju slabiti.
Dio ove studije je bio usmjeren na 16 muškaraca u dobi od 19 do 28 godina, koji su se pet dana držali propisane dijete; jedni su jeli premasnu hranu siromašnu ugljikohidratima, a drugi su se hranili zdravo prema preporuci nutricionista.
Plan prehrane je bio prilagođen za svakog pojedinačno, a osmislili su ga nutricionisti koji su nadgledali i samu pripremu obroka. Porcije za njih osam su sadržavale 70% masnoća, svega 4% ugljikohidrata, i 26% proteina. S druge je strane preostala osmorica muškaraca dobila porcije hrane sa zdravijim i boljim omjerima namirnica; s 50% ugljikohidrata, 24% masti i 26% proteina. Svi su muškarci svako jutro davali krv i rješavali kognitivne testove. Rezultati su pokazali da su osmorica koji su jeli nezdravo imali čak 44% više masnoća u krvi nego oni koji su jeli dobro ujednačene obroke.