Cvjetača je povrtna biljka iz porodice kupusnjača. Mesnati cvat cvjetače bijele je ili blijedožute boje i kuglastog oblika, a na površini bradavičast okružen jakim zelenim listovima.U zemljama Mediterana, osobito u Italiji, cvjetača se uzgajala šest stoljeća pr. Kr., a u većem opsegu u Europi se počinje uzgajati početkom 12. stoljeća u Grčkoj.
Najveći proizvođač cvjetače je Daleki istok, dok se u Europi najviše uzgaja u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji. Kod nas se uzgaja na čitavom području i to na kontinentalnom dijelu za jesensku potrošnju, a u priobalnim područjima za potrošnju od kasne jeseni do ranog proljeća.
- beta-karoten
- biljna vlakna
- biljne masti
- biotin
- vitamin A
- vitamin C
- gvožđe
- glukozu
- enzime
- izotocijanate
- indole
- kalijum
- kalcijum
- lutein
- proteine
- sulforafan
- sumpor
- ugljene hidrate
- fitonutrijata
- folnu kiselinu
- fosfor
- celulozu
Korišćenje
Karfiol se u ishrani koristi sirov (kao salata…), kuvan (supa ili čorba bez mesa ili sa mesom), pohovan, kao dodatak jelima (supi), ali i ukiseljen, kao zimska salata (turšija)… Pored cvasti, koriste se i stabljike. Pošto sadrži malo kalorija, a mnogo korisnih sastojaka, karfiol se preporučuje u dijetalnoj ishrani, ali je povoljan i u ishrani trudnica.
U ishrani se koristi cvast i lišće zato što imaju najviše korisnih sastojaka. Za dijetalnu ishranu je povoljan pošto se teže vari, pa drži sitost. Karfiol nije pogodan za osobe koje boluju od crevnoželudačnih bolesti.
Pošto je osetljiv, karfiol se može ubran čuvati nekoliko dana van frižidera, a i u frižideru samo nekoliko dana.
Dejstvo
Uzimajući u obzir da karfiol sadrži dosta lekovitih materija i antioksidanskog je dejstva, dokazano je da veoma povoljno deluje na organizam u borbi protiv sledećih bolesti:
Karfiol se u ishrani koristi sirov (kao salata…), kuvan (supa ili čorba bez mesa ili sa mesom), pohovan, kao dodatak jelima (supi), ali i ukiseljen, kao zimska salata (turšija)… Pored cvasti, koriste se i stabljike. Pošto sadrži malo kalorija, a mnogo korisnih sastojaka, karfiol se preporučuje u dijetalnoj ishrani, ali je povoljan i u ishrani trudnica.
U ishrani se koristi cvast i lišće zato što imaju najviše korisnih sastojaka. Za dijetalnu ishranu je povoljan pošto se teže vari, pa drži sitost. Karfiol nije pogodan za osobe koje boluju od crevnoželudačnih bolesti.
Pošto je osetljiv, karfiol se može ubran čuvati nekoliko dana van frižidera, a i u frižideru samo nekoliko dana.
Dejstvo
Uzimajući u obzir da karfiol sadrži dosta lekovitih materija i antioksidanskog je dejstva, dokazano je da veoma povoljno deluje na organizam u borbi protiv sledećih bolesti:
- alergija
- anemija
- artritis
- astma
- bolesti disajnih organa
- bolesti zuba
- bolesti srca
- bolesti usne duplje i ždrela
- depresija
- ekcem
- impotencija
- istegnuća mišića i legimenata
- lečenje raka
- menopauza
- multipleks skleroza
- nedostatak apetita
- neplodnost
- nesanica
- nestabilan krvni pritisak
- osteoporoza
- prehlade i grip
- problemi sa kosom
- problemi sa metabolizmom
- problemi sa nivoom holesterola u krvi
- problemi sa povredama kože i kožnim bolestima
- problemi sa prostatom
- problemi u trudnoći
- povećana telesna težina
- sinuzitis
- stres
- uganuća
- hemoroidi
- šećerna bolest
- šlog
Način delovanja
Ispitivanjima se došlo do zaključka da pored antioksidantskog delovanja karfiol ima veliku ulogu i kao čistač organizma od štetnih materija (detokcikacija) nastalih usled loše i nezdrave ishrane i dejstva zagađene sredine i zračenja.
Karfiol nije prolazna moda, već veoma korisna namirnica i dobar prirodni lek za prevenciju i lečenje mnogih bolesti pa ga zato treba često koristiti u ishrani.
Ispitivanjima se došlo do zaključka da pored antioksidantskog delovanja karfiol ima veliku ulogu i kao čistač organizma od štetnih materija (detokcikacija) nastalih usled loše i nezdrave ishrane i dejstva zagađene sredine i zračenja.
Karfiol nije prolazna moda, već veoma korisna namirnica i dobar prirodni lek za prevenciju i lečenje mnogih bolesti pa ga zato treba često koristiti u ishrani.