Proteini su neophodni za razvoj, rast, za imunitet i za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Potrebno ih je konzumirati redovito te unositi u sebe raznovrsnu hranu kako bi nam tijelo dobilo sve potrebne proteine. Proteini se u tijelu razlažu na aminokiseline kojih u našem tijelu ima ukupno 22 vrste.
Jesu li opasne dijete koje ograničavaju ili potiču unos proteina?
Treba biti oprezan s radikalnim dijetama koje propisuju preveliki unos proteina ili nedovoljan, ponekad i nikakav unos. Neke dijete propisuju “ugljikohidratni dan”, “proteinski dan”, “voćni dan”. One su relativno uspješne ako uspjeh mjerimo gubitkom kilograma, ali su i potencijalno opasne.
Manjak proteina nakon kojeg slijedi “bombardiranje” proteinima uzrokuje šok za jetru, štitnjaču i mnoge druge organe i žlijezde. Kvalitetna dijeta propisuje ravnomjeran unos proteina kao i svih drugih za život neophodnih tvari.
Nedostatak proteina u organizmu često se povezuje s drugim stanjima i bolestima, te često može preplašiti osobe kod kojih se pojave ovakvi simptomi.
Premda se ne radi o kanceroznom stanju, problem ipak treba shvatiti ozbiljno.
Ako vam se pojave sljedeći simptomi tražite od liječnika krvne pretrage – kao biste poradili na unosu proteina, ali i spriječili neku drugu potencijalno opasnu bolest u progresu.
- žudnja za slatkim namirnicama ili napicima
- konstantan osjećaj umora
- Gubitak kose (osobito ako primijetite da je riječ o većim količinama kose nego što je to uobičajeno)
- osjećaj slabosti i mučnine
- često obolijevanje (viroze)
- grčevi u želucu
- lomljivi i rebrasti nokti
Zašto su proteini važni za naše zdravlje?
Proteini se u probavnom sustavu rastavljaju na manje čestice koje imaju specifične funkcije.
Hemoglobin se nalazi u krvnim zrncima i prenosi kisik po tijelu. Jedan drugi protein izgrađuje srčani mišić. Proteini se razgrađuju na aminokiseline, a aminokiseline se kasnije, ako tijelu nedostaje proteina, transformiraju nazad u proteine.
Od 22 aminokiseline u našem tijelu, 13 ih možemo proizvesti sami pa ih nije nužno unositi prehranom. Ostalih 9 aminokiselina ne proizvodimo sami i unosimo ih prehranom. One se zovu esencijalne aminokiseline.
Manjak proteina u prehrani uzrokuje probleme za mišiće te probleme s normalnim radom tjelesnih funkcija. Pretjeran unos proteina, baš kao i nedovoljan unos, nije dobar. S hranom općenito treba biti umjeren.
Neka od stanja koja se mogu pojaviti prilikom nedovoljnog unosa proteina u organizam uključuju: - gubitak kose (podjednako i kod muškaraca i kod žena)
- problemi s radom jetre
- loše koncentracije i regulaciju raspoloženja
- oslabljen imunitet
- anemija
- mišićna slabost
- teško oporavljanje od bolesti i ozljeda
Protein Foods - Što je hrana bogata proteinima?
Orašasti plodovi i sjemenke: izdvojit ćemo orahe, bademe, indijske oraščiće, sezam te razne klice kao posebno bogat izvor proteina.
Mahunarke i leguminoze: grah, mahune, slanutak, leća svih boja.
Meso i riba: valja izdvojiti tunu, lososa, haringu.
Jaja i mliječni proizvodi: od mliječnih proizvoda najbolje je konzumirati mlijeko, sir i jogurt smanjene masnoće s obzirom da je masnoća u mlijeku zasićena što znači nezdrava jer podiže razinu lošeg kolesterola.
Soja i proizvodi od soje: tofu, soja mlijeko, klice soje…
Koliko grama proteina dnevno treba unositi? Djeci je potrebno puno proteina jer se razvijaju i rastu. Ona bi trebala dobivati dnevno 1 gram proteina na 1 kg njihove mase. Dijete od 30 kg treba 30 grama proteina dnevno. Kod odraslih, to je drugačije, imaju oko 60 grama bjelančevina bez obzira na masu.
Evo tablice čestih namirnica i njihovih proteinskih vrijednosti:
2 žlice kikiriki maslaca sadrže 7 grama proteina
1 čaša nemasnog mlijeka sadrži
8 grama proteina
30 grama (dvije šnite) gaude sadrže 7 grama proteina
90 grama pilećih prsa sadrži 10.5 grama proteina