Ovo je 10 stvari koje vam liječnik možda neće reći o krvnoj slici ako ga ne pitate!
Što je dobro u nalazu krvi?
Uobičajeno je vaditi krv ako imate nekih problema. Ako je sve u redu, liječnik se možda uopće neće osvrnuti na nalaz krvi. Ili možete dobiti nalaz bez ikakvog objašnjenja. Čak i kada je nalaz posve normalan, obavezno o nalazu porazgovarajte s liječnikom ili medicinskom sestrom. Pitajte je li došlo do promjena od posljednjeg nalaza i što te promjene znače. "Normalno" može biti različit pojam kod muškaraca i žena
Ako uspoređujete rezultate pretrage krvi sa osobom suprotnog spola, možda ćete se iznenaditi kada naiđete na razlike. "Normalno" može varirati zbog godina Za neke testove, kao što je hemoglobin test, normalni rezultati variraju prema dobi.
Saznajte sve o mjerenju razine hemoglobina!
Dob i drugi čimbenici rizika za bolesti srca mogu utjecati na to kako liječnik tumači nalaz i što smatra prihvatljivim. Ako ste muškarac stariji od 45 godina ili žena iznad 55 godina i imate bolest srca ili dijabetes, liječnik će vam vjerojatno savjetovati da smanjite LDL kolesterol ako je viši od 100 mg/dl.
Pozitivan rezultat ne mora biti dobra vijest
Neki krvni testovi traže bolesti poput anemije srpastih stanica, HIV testa, hepatitisa C i rizik od raka dojke i jajnika. Rezultati se smatraju pozitivnima kada se pronađe prisutnost bolesti. U tim slučajevima pozitivan rezultat testa znači da imate bolest ili poremećaj ili, u slučaju zaraznih bolesti, da ste zaraženi. Negativni rezultat testa je obično dobra vijest Negativno nije isto što i loše kada se radi o krvnim testovima. Negativan rezultat znači da test nije otkrio ono što se tražilo, bilo da je riječ o bolesti ili faktorima rizika.
Mogući su lažno pozitivni nalazi
Prva pretraga često mora biti potvrđena drugom, specifičnijom pretragom kako bi se utvrdilo jesu li rezultati točni. Primjer je brzi HIV test, koji je često točan, ali rijetko se mogu pojaviti lažno pozitivni rezultati (što znači da je rezultat pozitivan ali osoba zapravo nema bolest). To se može dogoditi s određenim pretragama koje mjere antitijela. Netko može imati imunološki poremećaj (poput reumatoidnog artritisa ili multiplog mijeloma) koji također proizvodi antitijela i zato dolazi do lažno pozitivnog nalaza.
Mogući su i lažno negativni nalazi
Ponekad nalaz ne pokazuje dokaze o bolesti ili stanjima, iako ih zapravo imate. Na primjer, ako ste radili krvne pretrage za hepatitis C i rezultati su bili negativni, ali ste bili izloženi virusu u posljednjih nekoliko mjeseci, još uvijek možete biti zaraženi iako se to još uvijek ne vidi na nalazu krvi.
Referentne vrijednosti se mogu razlikovati od laboratorija do laboratorija
Laboratorijski tehničari uspoređuju rezultate s rasponom koji se smatra referentnim za taj laboratorij. To se temelji na rezultatima mnogih osoba koje su prethodno testirane u tom laboratoriju. Nemojte biti iznenađeni ako ustanovite da se nalazi razlikuju od laboratorija do laboratorija.
Abnormalnosti ne moraju biti uzrokovane bolestima
Rezultati koji su van normalnog raspona vrijednosti ne moraju nužno značiti da imate bolest ili poremećaj. Rezultati pretrage mogu pokazati abnormalni iz posve drugih razloga. Ako ste nešto jeli prije vađenja krvi, pili ste alkohol ili uzimali određene lijekove, rezultati bi privremeno mogli biti izvan normalnih raspona ali nisu dokaz bolesti. Da biste izbjegli takve probleme, najbolje je prije pretraga saznati jesu li potrebne posebne pripreme prije uzimanja krvi.
Saznajte što su normalne vrijednosti u krvnoj slici!
Pogreške se događaju Iako je to rijetko, moguće je. Kako se uzorak krvi obrađuje prije analize, to može utjecati i na rezultate. Ako se uzorak kontaminira, skladišti predugo ili na pogrešnoj temperaturi, možda ćete dobiti pogrešan rezultat.