Holesterol je supstanca koja se proizvodi u našem organizmu a također se unosi putem hrane. Naš organizam svakodnevno treba holesterol. Od holesterola se u organizmu proizvode mnoge druge supstance kao što su vitamin D, žučne kiseline, steroidni hormoni, koji su nam neophodni. 70% potreba za holesterolom obezbjeđuje naš organizam a preostalih 30% trebamo unijeti putem hrane.
Bitno je istaknuti da se holesterol nalazi isključivo u masnoćama životinjskog porijekla, dakle nema ga u biljnim masnoćama, biljnim uljima, jer biljke nemaju sposobnost sinteze holesterola. Kao što je već navedeno, holesterol trebamo unositi hranom, ne smijemo ga izbjegavati jer nam je potreban, ali naravno kao što ni u čemu ne trebamo pretjerivati, tako ne trebamo pretjerivati niti sa unosom holesterola. U svemu je potrebno biti umjeren.
Glavni izvori holesterola su: meso i mesne prerađevine, iznutrice, žumance, punomasno mlijeko i sirevi. “Loši holesterol” i “dobri holesterol” LDL lipoproteini, poznati pod nazivom LDL holesterol ili loši holesterol, su glavni nosači holestrola u našem organizmu.
Njihova uloga je transport holesterola do perifernih tkiva i de novo sinteza holesterola u organizmu. Sa druge strane, HDL lipoproteini (HDL holesterol ili dobri holesterol) su čestice koje sadrže holesterol u manjim količinama nego LDL. Mogu prihvatati holesterol uskladišten u tkivima i dopremati ga u jetru. HDL lipoproteini imaju protektivnu ulogu na kardiovaskularni sistem. Jako je važan odnos LDL i HDL lipoproteina. Najbolje je da su LDL lipoproteini što niži, a HDL viši. Dakle njihov odnos treba biti u korist HDL-a.
Blago povišen holesterol nije opasan za organizam i nije uzročnik upala koje su prisutne kod ateroskleroze. Bez upalnog procesa ni holesterol se ne bi nakupljao na zidovima krvnih sudova i uzrokovao probleme. Za upalne procese na krvnim sudovima zaslužni su: visoko prerađeni ugljikohidrati (sve namirnice koje sadrže bijelo brašno i šećer) te omega-6 masne kiseline koje se nalaze u biljnim uljima kao što su suncokretovo (koje se inače jako puno koristi), kukuruzno i sojino ulje. Ove namirnice je potrebno izbjegavati, jer su one zapravo jako opasne po naše zdravlje.
Uzrokuju brojne probleme, a među njima i upalne procese na krvnim sudovima uzrokujući potom nakupljanje holesterola na tim mjestima i posljedično razvoj ateroskleroze koja uglavnom vodi ka infarktu miokarda ili moždanom udaru u zavisnosti od lokacije začepljenja krvnog suda. Kada nema upalnog procesa na krvnim sudovima nema ni nakupljanja holesterola, već on slobodno protiče krvnim sudovima.
Pored pravilne ishrane, savjetuje se i svakodnevna fizička aktivnost. Postoje i nasljedna oboljenja koja prate visoki nivoi holesterola i LDL-a. Također pacijenti sa bolestima štitne žlijezde i dijabetesom mogu imati i hiperholesterolemiju (visok holesterol u krvi), međutim to se pravilnom terapijom i ishranom može reducirati. Važno je za te pacijente da izbjegavaju namirnice od bijelog brašna, bijelog šećera te suncokretovo, kukuruzno i sojino ulje, kako bi spriječili nastanak upalnih procesa na krvnim sudovima i nakupljanje holesterola na tim mjestima.