Zagađenje zraka
Prljavi zrak može predstavljati opasnost, prema AHA, posebno za starije osobe ili one kojima je već dijagnosticirana srčana bolest.
„Znamo da u gradovima unutar određenih zemalja koji imaju povećano zagađenje vazduha, poput Kine, slučajevi koronarne arterije se povećavaju“, kaže Oleg Čebotarev, dr. Med., FACC, kardiolog sa Hamilton Cardiology Associates i direktor koronarne nege. odjeljenje u Medicinskom centru St. Francis u Trentonu u New Jerseyju.
Nedostatak pristupa zelenoj površini
Ne dozvolite da vas ideja zagađenja zastraši - ipak je neophodno redovno izlaziti napolje. To je zato što je provođenje vremena napolju povezano sa zdravim ponašanjem poput aktivnog ponašanja i pravilnog prehrane, kao i poboljšanim mentalnim zdravljem, navodi AHA.
Štaviše, ljudi koji imaju pristup zelenom prostoru u blizini svojih domova možda imaju niži rizik od srčanih bolesti, sugeriše istraživanje objavljeno u decembru 2018. godine u časopisu American Heart Association. Pristup zelenoj površini može imati i zaštitni efekat kada je u pitanju smrtnost od srčanog udara i moždanog udara.
Usamljenost ili socijalna izolacija
Nečije mentalno i emocionalno blagostanje takođe može imati uticaja na zdravlje srca. Usamljenost i socijalna izolacija su faktori rizika za srčane bolesti, a otkriveno je da povećavaju smrtnost od kardiovaskularnog sustava, prema pregledu objavljenom u ožujku 2018. u časopisu Antioksidanti & Redox Signaling.
„Pitanja poput usamljenosti i depresije mogu rezultirati nedostatkom interesovanja i nedostatkom usaglašavanja sa lekovima i pravilnom ishranom i vežbanjem, što direktno utiče na zdravlje srca“, objašnjava Čebotarev.
Stres
„Stres je neizbežan, bez obzira na vaše godine, zanimanje i nivo obrazovanja“, kaže Čebotarev. "Svaki od nas izložen je stresnim situacijama." Vremenom, stres može doprineti problemima poput visokog krvnog pritiska i nivoa holesterola. „Važno je kako se nosite sa stresom“, kaže Čebotarev. Izbjegavajte mehanizme suočavanja poput pušenja, pića i stresa, jer ove navike mogu negativno utjecati na zdravlje vašeg srca.
„Preporučujem vam da provedete više vremena sa prijateljima i porodicom kako biste pomogli u borbi protiv stresa“, kaže Čebotarev. To može pomoći i u svladavanju usamljenosti i društvene izolacije. Usvajanje drugih zdravih životnih navika, poput redovitog vježbanja ili bavljenja pažnjama kao što su meditacija ili joga, također može pomoći u smanjenju stresa i zauzvrat poboljšati zdravlje srca.
Loš san
„Nedostatak sna je veliki problem“, kaže Čebotarev. Većina odraslih osoba treba imati za cilj da dobije sedam do devet sati sna svake noći, ali redovno prekrajanje može dovesti do hipertenzije i povećati rizik od srčanih bolesti.
Usmjerenjem na kvalitetan san svake noći možete pomoći smanjenju rizika od srčanih bolesti. Dobro mjesto za početak? Procjena rutine spavanja.
„Moj savet je da se težite da svoj poslednji obrok pojedete u šest ili sedam sati uveče i da svake večeri idete da spavate u isto vreme i da se svako jutro budite u isto vreme“, kaže Čebotarev.
Izlaganje vašeg dana dnevnoj svetlosti - naročito prva stvar ujutro - redovna fizička aktivnost i održavanje spavaće sobe hladnom, mračnom i tihom (i bez elektroničkih uređaja) takođe mogu pomoći u promicanju dobrog sna. Ako se stalno budite umorni i osvježeni, čak i nakon što poduzmete korake za poboljšanje higijene spavanja, Chebotarev preporučuje da pitate svog zdravstvenog radnika (HCP) o dobivanju ocjene za studiju sna. Ova vrsta testiranja za osnovne zdravstvene probleme poput apneje za vrijeme spavanja kako biste se mogli liječiti i poboljšati svoju sposobnost da čvrsto spavate.