Mastopatija dojke spada u najčešće benigne (dobroćudne) promjene i zbog svoje učestalosti naziva se često sindromom, a izbjegava termin oboljenje. Mastopatija se manifestira patološkim rastom tkiva dojki. Općeprihvaćeno mišljenje je da mastopatiju uzrokuju endokrini poremećaji.
Karakterizira je šarolika klinička i ultrazvučna slika, uvjetovana morfološkim promjenama u dojci koje se ogledaju u tri stadija mastopatije.
- Prvi stadij mastopatije nije prekancerozan i ne predstavlja povišeni rizik za nastanak raka dojke.
- Mastopatija drugog stadija povećava rizik nastanka raka dojke za oko dva puta, a kod pozitivne obiteljske anamneze za oko tri puta.
- Mastopatija trećeg stadija nosi sa sobom rizik za nastanak raka dojke uvećan dva do četiri puta u odnosu na opću populaciju žena.
Mastopatija se ogleda u rastu vezivnog tkiva i formacijom cisti ispunjenih providnom tečnošću. Pogađa prije svega gornje vanjske kvadrante dojki. Mastopatija se može razviti kao nodalna (čvorna) mastopatija (obuhvatajući dio žljezdanog tkiva dojke) ili difuzna mastopatija (obuhvata cijelo tkivo dojke). Difuzna mastopatija dijeli se na difuzno-fibroznu mastopatiju (samo rast vezivnog tkiva) i difuzno-fibrozno-nodalnu mastopatiju (rast vezivnog tkiva sadržavajući ciste i kanaliće ispunjene tečnošću). Poseban tip mastopatije jeste dijabetska mastopatija, koja je često izvor konfuzije u vezi sa karcinomom dojki.
Dijabetska mastopatija spoznaje se skupom radioloških i histoloških podataka nađenih u gustim fibroznim masama dojki kod pacijentica sa dijabetesom tipa I. Ova vrsta mastopatije nalazi se i kod pacijentica (ali i pacijenata) sa dijabetesom tipa II, te i kod onih koje imaju endokrine bolesti, posebno kod onih koje imaju probleme sa bolestima tiroidne žlijezde (štitnjače).
Uzroci mastopatije
- Pozitivna porodična anamneza
- Trauma dojki također može uzrokovati razvoj tumorskih procesa. Te traume posebno su izražene danas, a mogu se javiti čak i na aktivnostima žena za relaksaciju i održavanje dobre fizičke forme, kao što su skijanje, aerobik, i slično.
- Mastopatija proizilazi kao rezultat hormonalnog disbalansa koji može biti povezan sa poremećajem rada ženskih genitalnih organa, ginekološkim upalnim promjenama, emocionalnim stresom, prekidom trudnoće, naglim gubitkom ili povećanjem tjelesne težine, itd.
Simptomi
U simptome mastopatije spadaju:
- Osjećaj skučenosti u dojkama (nadutost dojki, često čvornate) u sredini menstrualnog ciklusa - Iscjedak iz bradavica
- Bol žljezdanog tkiva dojke, sredinom i drugog dijela menstrualnog ciklusa (upravo prije menstruacije) u slučaju difuzne mastopatije. Bol može biti stalan, oštar, osjetiti se u lučnim dijelovima dojke, refleksan u području leđa ili vrata.
- Bol se može javiti i u pazušnim jamama. Žljezdano tkivo dojke prema koži nije ravno, postane podjednako gusto i bolno pod dodirom.
Žene sa difuznom mastopatijom imaju i druge znakove ovog stanja dojki, kao što su:
- Povišen nivo estrogena u krvi
- Suha koža - Povećana tjelesna težina
- Menstrualni ciklus traje više od 28 dana
- Prolongirane i obilne menstruacije
- Premenstrualni sindromi
- Ovarijske ciste
- Benigni tumori maternice
Dijagnoza
Dijagnoza mastopatije se postavlja na osnovu:
- Kliničkog pregleda dojki
- Ultrazvučnog pregleda
- Mamografije
Kod prisustva iscjetka u dijagnostičku proceduru ulazi i galaktografija i citološka analiza. Punkcija ili biopsija sumnjivih promjena također su dijagnostički pristupi koji se koriste kod razjašnjavanja stanja dojki.
Terapija
Tip terapije zavisi od forme i faze mastopatije, starosti žene, drugih ginekoloških bolesti, itd. Postoje brojni lijekovi koji se danas koriste u tretmanu mastopatije, kao što su danazol, tamoksifen, progesteron, bromokriptin. Simptomi se ponovo mogu vratiti nekoliko mjeseci nakon prestanka korištenja terapije.
Protivupalni preparati i diuretici preporučuju se za vrijeme druge faze menstrualnog ciklusa u cilju reduciranja kliničkih manifestacija žljezdanog tkiva dojki. Preporučuje se i upotreba progesteronske masti koja djeluje blagotvorno na kliničku sliku i povlačenje blažih stadija mastitisa.
Pacijentice koje imaju mastopatiju trebaju povesti računa i o ishrani, posebno o unosu soli i zasićenih masnoća. So potiče retenciju (zadržavanje) vode u međućelijskom prostoru, što pogoduje nastanku oteklina. Iz tog razloga unos soli potrebno je svesti na minimum.
Preporučuje se izbjegavajanje kafe, gaziranih pića, čokolade, alkohola i cigareta. Žene sa mastopatijom trebaju izbjegavati fizioterapiju, kupke, sunce i solarije. Inače, dojenje se pokazuje korisnim za cjelokupno zdravlje žene, pa i za problem mastopatije. Preporučuje se redovan posjet ljekaru, najmanje dva puta godišnje te redovan samopregled.