Svatko se osjeća stresno, ali šta je stres? Kako to utiče na vaše ukupno zdravlje? I šta možete učiniti za upravljanje stresom?
Stres je kako mozak i tijelo reagiraju na bilo koji zahtjev. Bilo koja vrsta izazova - poput performansi na poslu ili u školi, značajne promene u životu ili traumatičnog događaja - može biti stresna. Stres može uticati na vaše zdravlje.
Važno je obratiti pažnju na to kako se nosite sa manjim i velikim stresorima, kako biste znali kada potražiti pomoć.
Evo pet stvari koje biste trebali znati o stresu.
1. Stres pogađa sve.
Svi povremeno doživljavaju stres. Postoje različite vrste stresa - koje sve nose rizik od fizičkog i mentalnog zdravlja. Stres može biti jednokratna ili kratkotrajna pojava, ili se može ponavljati tokom dugog vremena. Neki se ljudi mogu efikasnije nositi sa stresom i brže se oporavljati od stresnih događaja nego drugi. Primjeri stresa uključuju:
Rutinski stres vezan za pritiske škole, posla, porodice i drugih svakodnevnih obaveza. Stres koji je dovela iznenadna negativna promjena, poput gubitka posla, razvoda ili bolesti.
Traumatični stres doživljen tokom događaja kao što su velika nesreća, rat, napad ili prirodna katastrofa u kojoj ljudi mogu biti u opasnosti da budu ozbiljno povrijeđeni ili ubijeni. Ljudi koji dožive traumatični stres mogu imati vrlo uznemirujuće privremene emocionalne i fizičke simptome, ali većina se oporavlja prirodno ubrzo nakon toga. Pročitajte više o suočavanju sa traumatičnim događajima.
2. Nije svaki stres loš.
U opasnoj situaciji, stres signalizira tijelo da se pripremi suočeno s prijetnjom ili bježi u sigurnost. U tim situacijama vaš puls ubrzava, brže dišete, mišići su napeti, a mozak troši više kiseonika i povećava aktivnost - sve funkcije usmerene na opstanak i kao odgovor na stres. U neživotnim situacijama stres može motivirati ljude, primjerice kad trebaju testirati ili intervju za novi posao.
3. Dugotrajni stres može naštetiti vašem zdravlju.
Suočavanje sa uticajem hroničnog stresa može biti izazovno. Kako je izvor dugoročnog stresa stalan od akutnog stresa, tijelo nikada ne prima jasan signal da se vrati u normalno funkcioniranje. Uz hronični stres, te iste životne reakcije u tijelu mogu poremetiti imunološki, probavni, kardiovaskularni, san i reproduktivni sistem. Neki ljudi mogu osjetiti uglavnom probavne simptome, dok drugi mogu imati glavobolju, nesanicu, tugu, ljutnju ili razdražljivost. Vremenom, kontinuirano opterećenje vašeg tijela od stresa može doprinijeti ozbiljnim zdravstvenim problemima, poput srčanih bolesti, visokog krvnog pritiska, dijabetesa i drugih bolesti, uključujući mentalne poremećaje poput depresije ili anksioznosti.
4. Postoje načini za upravljanje stresom.
Ako poduzmete praktične korake za upravljanje stresom, možete smanjiti rizik od negativnih zdravstvenih efekata. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći u rješavanju stresa: Budite pažljivi. Prepoznajte znakove reakcije vašeg tijela na stres, kao što su poteškoće sa spavanjem, pojačana upotreba alkohola i drugih supstanci,
lako se ljutite, osjećate se depresivno i imate malo energije. Razgovarajte sa svojim pružateljem zdravstvenih usluga ili sa zdravstvenim radnikom. Ne čekajte da vas zdravstveni radnik pita o vašem stresu. Započnite razgovor i nabavite odgovarajuću zdravstvenu zaštitu za postojeće ili nove zdravstvene probleme. Učinkoviti tretmani mogu vam pomoći ako vaš stres utječe na vaše veze ili radnu sposobnost. Ne znate odakle započeti? Pročitajte naše savete za razgovor sa pružateljem zdravstvene zaštite. Redovno vježbajte. Samo 30 minuta hoda dnevno može vam poboljšati raspoloženje i poboljšati zdravlje. Isprobajte opuštajuću aktivnost. Istražite programe opuštanja ili velnesa koji mogu uključivati meditaciju, opuštanje mišića ili vježbe disanja. Zakažite redovno vrijeme za ove i druge zdrave i opuštajuće aktivnosti. Postavite ciljeve i prioritete. Odlučite šta se sada mora završiti i šta se može čekati. Naučite reći „ne“ novim zadacima ako se počnete osjećati kao da preuzimate previše.
Pokušajte biti svjesni onoga što ste postigli na kraju dana, a ne onoga što niste mogli učiniti. Ostani povezan. Nisi sam. Ostanite u kontaktu s ljudima koji mogu pružiti emocionalnu podršku i praktičnu pomoć. Da biste smanjili stres, zatražite pomoć prijatelja, porodice, zajednice ili vjerskih organizacija. Razmislite o kliničkom ispitivanju. Istraživači Nacionalnog instituta za mentalno zdravlje (NIMH) i drugih istraživačkih ustanova širom zemlje proučavaju uzroke i efekte psihološkog stresa kao i tehnike upravljanja stresom. Možete naučiti više o studijama koje se zapošljavaju ako posjetite Pridružite se studiju ili ClinicalTrials.gov (ključna riječ: stres).
5. Ako vas obuzima stres, zatražite pomoć zdravstvenog radnika.
Odmah biste trebali potražiti pomoć ako imate samoubilačke misli, ako ste preopterećeni, osjećate da se ne možete nositi ili češće koristite drogu ili alkohol kao rezultat stresa. Vaš lekar možda može da vam pruži preporuku.